Poštovani korisnici TEB-ovog časopisa,

iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec ožujak 2017. izdvajamo:

 

AKTUALNO


Značajke novog Pravilnika o porezu na dohodak - Nar. nov., br. 10/17 (Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin)

Nakon što je s 1.1.2017. na snagu stupio novi Zakon o porezu na dohodak bilo je potrebno donijeti i novi Pravilnik o porezu na dohodak. Zbog kratkog roka za izradu i objavu novog Pravilnika, početkom godine objavljen je samo dio novog Pravilnika kojim je propisan samo nužni dio za primjenu novog Zakona. Nakon toga je u Nar. nov., br. 10/17 objavljen novi, cjeloviti Pravilnik o porezu na dohodak. Stupanjem na snagu istog prestao je važiti prethodni, skraćeni Pravilnik, odnosno odredbe iz tog skraćenog Pravilnika su prebačene u novi Pravilnik, a što je i tema ovoga članka.

 

Novi Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza (Lidija Karačić, Vanja Martinović)

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza donesen je kao novi propis radi  povećanja transparentnosti domaćeg zakonodavstva, kojim se propisuje automatska razmjena informacija između država članica i drugih jurisdikcija, te radi jednostavnijeg postupka preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije u području administrativne suradnje. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon provedene analize uočena je potreba izdvajanja dijela (Glave VIII. i IX.) tada važećeg Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08 - 44/16; na snazi do 31.12.2016.) u poseban Zakon, kako bi se na jednom mjestu obuhvatile sve odredbe koje se odnose na područje administrativne suradnje. Sa 1. siječnja 2017. prestao je važiti  dotadašnji OPZ, a stupio je na snagu novi Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16; u primjeni od 1.1.2017.) te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza obuhvaćene su odredbe koje su bile propisane OPZ-om, a odnose se na prijenos pravne stečevine Europske unije  koja se odnosi na administrativnu suradnju.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO

 

Utvrđivanje financijskog rezultata, podjela dobiti i pokriće gubitka za 2016. (mr. sc. Mladen Štahan)

U članku se obrazlaže utvrđivanje financijskog rezultata, podjela dobiti i pokriće gubitka za 2016. godinu u d.d.-u, d.o.o.-u i j.d.o.o.-u, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, novim Zakonom o računovodstvu i pravilnicima i poreznim propisima. Uz primjere knjiženja dani su i primjeri odluka ovlaštenih organa.

 

Novo godišnje izvješće (mr. sc. Mladen Štahan)

Godišnje izvješće je poseban, dodatni izvještaj koji su pojedini poduzetnici bili i do sada dužni sastavljati uz godišnje financijske izvještaje, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima. Poduzetnici su prvi put za 2016. dužni zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi i godišnje izvješće prema novom propisanom sadržaju koji obuhvaća izvješće poslovodstva i izvještaj o plaćanjima u javnom sektoru, te konsolidirano godišnje izvješće s izvješćem poslovodstva i konsolidiranim izvještajem o plaćanjima u javnom sektoru. Uz nove zahtjeve glede sadržaja godišnjeg izvješća, dio podataka koje je i do sada trebalo objavljivati, treba za 2016. pripremiti prema drugačijoj propisanoj strukturi.

 

Knjigovodstvene isprave i poslovne knjige od 1.1.2017. (Irena slovinac)

Svaku sastavljenu ispravu (osim izlaznog računa i isprave sastavljene kao elektronički zapis) mora potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast. Prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige svaku ispravu mora prekontrolirati likvidator te istu potpisati odnosno odobriti na drugi način. Poduzetnik ovlast za potpisivanje knjigovodstvenih isprava, te kontrolu i verifikaciju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronički zapis određduje internim pravilima i procedurama.

Od 1.1.2017. promijenjen je i sadržaj svakog knjiženja u dnevnik, te svake stavke glavne knjige. U članku se daju ogledni primjeri internih pravila i procedura kod poduzetnika koji samo vodi poslovne knjige i poduzetnika kojem knjigovodstvo vodi servis.

 

Dodatni podaci kod predaje GFI-a za statističke i druge potrebe (Branka Viduka, Ivana Kalčiček)

GFI za statističke i druge potrebe za 2016. obvezni su sastaviti i predati u Finu svi obveznici poreza dobit najkasnije do 30. travnja 2017. U odnosu na 2015., izmijenjeni su obrasci GFI-a kao i dodatni podaci za statističke i druge potrebe za sve skupine obveznika. Dodatni podaci su kreirani prema potrebama Službene i EU statistike te potrebama drugih državnih tijela i institucijama koje ih koriste u analitičke svrhe. Podaci čine analitičku razradu bilance i računa dobiti i gubitka i s njima su logički povezani.

 

Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja od kupaca (Domagoj Zaloker)

Odluku o umanjenju ili trajnom otpisu potraživanja od kupaca svaki poduzetnik donosi samostalno u skladu sa svojom procjenom o izglednosti naplate svakog predmetnog potraživanja koja bi se trebala temeljiti na određenim objektivnim dokazima. Prilikom donošenja odluke o vrijednosnom usklađenju ili otpisu potraživanja od kupaca, potrebno je uvažiti zahtjeve odnosnih računovodstvenih standarda, ali obratiti pozornost i na porezne efekte takvog postupanja koji mogu imati i negativan utjecaj na novčane tokove poduzetnika. Računovodstveni postupak za priznavanje, mjerenje i objavljivanje potraživanja u financijskim izvještajima poduzetnika određen je zahtjevima HSFI-a 11 - Potraživanja i MRS-a 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. S druge strane porezni tretman priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja za poduzetnike (obveznike poreza na dobit) određen je odredbama čl. 9. Zakona o porezu na dobit i čl. 33. Pravilnika o porezu na dobit. Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona i Pravilnika, poduzetnici već prilikom podnošenja Obrasca PD za 2016. imaju pravo korištenja dodatnih mogućnosti poreznog priznavanja vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca.

 

MSFI 15 - Prihodi na temelju ugovora s kupcima (prof. dr. sc. Josipa Mrša, Josip Čičak)

Objavljen je novi standard o priznavanju prihoda MSFI 15 - Prihodi na temelju ugovora s kupcima kojim se želi poboljšati financijsko izvještavanje o prihodima. MSFI 15  zamjenjuje  MRS 11 - Ugovori o izgradnji, MRS 18 - Prihodi, IFRIC 13 - Programi očuvanja lojalnosti kupaca, IFRIC 15 - Ugovori o izgradnji nekretnina i IFRIC 18 - Prijenos imovine s kupaca te SIC 31 - Prihod - nenovčane transakcije koje uključuju usluge oglašavanja. MSFI 15 se počinje primjenjivati od 1.1.2018.

 

Stimulacija zaposlenika (Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr.sc. Gordi Sušić)

Poslodavac treba biti svjestan činjenice da motivirani i zadovoljni zaposlenici pozitivno utječu na zadovoljstvo klijenata (kupaca, partnera, gostiju), što može imati pozitivan utjecaj na financijske rezultate poslodavca. Mnogi poslodavci u svijetu daju veliku važnost modelima stimulacije zaposlenika iz svih organizacijskih dijelova, koji služe kao sredstvo poticanja učinkovitog rada zaposlenika, a sve u cilju postizanja uspješnijih poslovnih rezultata poslodavca. Materijalne kompenzacije čine financijska primanja koja zaposlenik dobiva "u novcu", kao što su primjerice bonusi, novčane nagrade i slično (izravne) te primanja koja doprinose materijalnom standardu zaposlenika, kao što su primjerice božićnica, regres, dopunsko zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje, životno osiguranje, obrazovanje, automobil i slično (neizravne). Neizravne materijalne kompenzacije zapravo su beneficije koje poslodavac daje svim zaposlenicima ili određenoj skupini zaposlenika, bez obzira na ocjenu radne uspješnosti. Nematerijalne kompenzacije čine nefinancijski čimbenici, kao što su primjerice priznanja, ovlasti, fleksibilno radno vrijeme, mogućnost usavršavanja, razvoj karijere i slično. U članku dajemo pregled odabranih neizravnih materijalnih kompenzacija i njihov utjecaj na troškove poslodavca, kao i motivaciju i korist za zaposlenika. Uz navedeno dajemo smjernice koje mogu pomoći kako zaposlenicima tako i poslodavcima pri donošenju odluke o odabiru stimulacije.

 

POREZI I DOPRINOSI

 

Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO (mr. sc. Ida Dojčić)

Sukladno Pravilniku o porezu na dobit, uz Prijavu poreza na dobit (PD obrazac) za 2016. godinu Poreznoj upravi se dostavlja i Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama na Obrascu PD-IPO. Izvješće se dostavlja samo ukoliko su u poslovnim knjigama poduzetnika tijekom poreznog razdoblja (2016.) evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U Obrazac PD-IPO uključuju se potraživanja odnosno obveze po osnovi isporuka dobara i obavljenih usluga, te potraživanja ili obveze po osnovi odobrenih ili primljenih zajmova i kredita među povezanim osobama. Kreditne institucije u Obrazac PD-IPO ne unose podatke o transakcijama obavljenim na novčanom tržištu utvrđenom u smislu posebnog propisa o tržištu kapitala, na kojemu se trgovanje odvija prema jednoznačnim pravilima i po načelima nepristranosti i jednakosti svih sudionika bez unaprijed određenoga kupca.

 

Iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima u 2017. - paušalno oporezivanje (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Građani rezidenti RH koji nisu obveznici PDV-a, a ostvaruju dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranjem kampova mogu, sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Nar. nov,. br. 1/17), plaćati paušalni porez na dohodak.

Ako su građani iznajmljivači po toj osnovi postali obveznici PDV-a, tada se ostvareni dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja soba i postelja turistima mora oporezivati kao dohodak od samostalne djelatnosti, ili se može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

Osim građana rezidenata RH, i građani državljani ostalih država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, koji nisu rezidenti RH, mogu izravno putnicima i turistima iznajmljivati svoje stanove, sobe i postelje i zemljišta za kampove. Iako se takvi iznajmljivači iz EU za usluge smještaja na nekretninama u RH moraju registrirati za potrebe PDV-a ako nisu porezni obveznici u svojoj zemlji, prema izmijenjenim zakonskim propisima od početka 2017. iznajmljivači iz EU mogu plaćati paušalni porez na dohodak, ako im vrijednost godišnjih isporuka ne prelazi svotu od 230.000,00 kn.

Također i građani koji su državljani trećih zemalja, i koji moraju za obavljanje djelatnosti smještaja u vlastitoj nekretnini u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo, mogu od 1. siječnja 2017. plaćati paušalni porez na dohodak, ako su im godišnje usluge od iznajmljivanja u 2016. bile manje od 230.000,00 kn.

U sklopu porezne reforme, od 1. siječnja 2017. stupio je na snagu novi Zakon o porezu na dohodak te novi Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Nar. nov., br. 1/17; u nastavku: Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja).

 

Stručno osposobljavanje i Obrazac JOPPD (Jasminka Rakijašić)

Novim Pravilnikom o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2017. uvedene su određene promjene u popunjavanju Obrasca JOPPD za osobe na stručnom osposobljavanju. Nadalje, počevši od obveze za siječanj 2017., pri obračunavanju doprinosa potrebno je primijeniti novu osnovicu za obračun doprinosa.

 

Službeno putovanje i rad na terenu u 2017. (Dinko Lukač)

Poslodavac nadoknađuje troškove radniku s osnove službenog putovanja ili rada na terenu temeljem odredbi izvora radnoga prava koji primjenjuje. Neoporezivi iznosi dnevnica i drugih naknada te uvjeti za isplatu istih propisani su odredbama poreznih propisa. Bitno je znati da se od 1.1.2017. dnevnica isplaćuje i za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu te za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu. Uvjeti za neoporezivu isplatu inozemnih dnevnica od navedenog datuma uređeni su odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a ne više odredbama Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove. U članku se potanje piše o novinama vezanim uz službena putovanja, obveznim podacima na putnom nalogu, obračunu dnevnica u zemlji i inozemstvu, načinu izvješćivanja na Obrascu JOPPD te radu na terenu i uvjetima za neoporezivu isplatu dnevnice za rad na terenu.

 

Primitak trošarinskih proizvoda - direktna isporuka (Željka Marinović)

Mjesto direktne isporuke smatra se mjesto različito od lokacije trošarinskog skladišta odnosno različito od mjesta primitka trošarinskih proizvoda određenog odobrenjem za registriranog primatelja. U članku se detaljnije razrađuje trošarinski institut u trošarinskom poslovanju - direktna isporuka koja se primjenjuje na nacionalna kretanja i EU kretanja za trošarinske proizvode koji su u sustavu odgode plaćanja trošarine primaju na mjesto direktne isporuke koje utvrđuje ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili registrirani primatelj.

 

Uporaba carinske tarife u drugim propisima (Dubravka Begović)

Izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu od 1.1.2017. između ostaloga propisano je i oporezivanje konkretne robe sa stopom 13%, a ta konkretna roba definirana je uporabom carinske nomenklature. U članku se potanje piše o robi koja se oporezuje stopom PDV-a od 13%, općim pravilima za tumačenje Kombinirane nomenklature te tumačenju carinske tarife.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO


Preneseni viškovi i manjkovi prihoda iz 2016. i njihovo uključenje u ovogodišnji proračun/financijski plan (Nikolina Bičanić)

Kod većine proračunskih subjekata u financijskim izvještajima za 2016. iskazan je višak ili manjak prihoda i primitaka. Je li taj iznos viška/manjka prihoda zaista preneseni višak s kojim se može raspolagati u 2017. i/ili manjak kojeg treba pokrivati u ovoj godini, što s navedenim iznosima, te treba li ga (i kako) uključiti u ovogodišnji dokument plana, pojašnjava se u ovome članku. Kada se u prethodnoj proračunskoj godini ostvari višak ili manjak prihoda, on se prenosi u sljedeće obračunsko razdoblje na način da se uključuje u financijski plan/proračun toga razdoblja.  Odluku o korištenju viška i načinu pokrića manjka donosi ono tijelo koje donosi financijski plan/proračun i usvaja godišnji izvještaj o njegovom izvršenju.

 

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

 

Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2016. godinu (mr. sc. Ivana Jakir Bajo)

Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija obvezuju se neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo na provođenje samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola. Tako svaka neprofitna organizacija koja je u 2016. godini bila obvezna voditi dvojno knjigovodstvo, mora za 2016. provesti samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, odnosno popuniti Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola do 31. ožujka 2017.

Ako je neprofitnim organizacijama osnivač Republika Hrvatska i jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a utvrđene su u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, nisu obvezne raditi samoprocjenu. Takve neprofitne organizacije provode samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti u skladu sa odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti  i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega.

 

Paušalno oporezivanje i druge novine u oporezivanju dobiti (Irena Slovinac)

Neprofitne organizacije koje su po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti obveznici poreza na dobit, a u 2016. su ostvarile prihode manje od 230.000,00 kn, od 1.1.2017. mogu porez na dobit plaćati u paušalnom iznosu ako su dobile rješenje Porezne uprave. Ove neprofitne organizacije dužne su voditi evidenciju o prihodima te podnijeti izvješće. Ako tijekom 2017. ostvare prihode veće od 230.000,00 kn, obvezne su o tome izvijestiti Poreznu upravu i odmah prijeći na utvrđivanje porezne osnovice prema redovnom postupku.

Neprofitne organizacije obveznici poreza na dobit od 1.1.2017. porez na dobit plaćaju po stopi 12% ili 18%, a poreznu obvezu mogu utvrđivati i prema novčanom načelu. Od 1.1.2017. porezno se priznaje 50% troška reprezentacije.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA


Domaća radinost i sporedno zanimanja (Krešimir Vranar)

Fizičke osobe mogu obavljati obrtničke djelatnosti iz čl. 2. st. 1. Zakona o obrtu i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom isključivo temeljem odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

Pod domaćom radinošću razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, a pod sporednim zanimanjem - obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom/kod naručitelja usluge.

Domaća radinost ili sporedno zanimanje mogu se obavljati samo osobnim radom, tj. bez zapošljavanja radnika.

Navedene osobe imaju ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem tih djelatnosti, te po toj osnovi mogu ostvariti bruto primitke koji ne prelaze iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost što za 2017. iznosi najviše do 77.390,00 kn.

Ako fizička osoba, koja obavlja navedene djelatnost zadovoljava propisane uvjete o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, plaća paušalni porez na dohodak po rješenju nadležne Porezne uprave.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM

 

Što moramo znati o državnim potporama? (Martina Štorek)

Davatelji državne potpore istu mogu dodijeliti kao pojedinačnu državnu potporu i u okviru programa državne potpore. Korisnik potpore je poduzetnik koji obavlja gospodarsku djelatnost. U članku se detaljnije obrađuje dodjela državnih potpora te ostale specifičnosti propisane za kontrolu i povrat istih.

 

CARINSKO POSLOVANJE

 

Primjena preferencijala i izdavanje dokaza o podrijetlu u okviru sustava registriranog izvoza (REX) (mr. sc. Branka Tuđen)

Sustav registriranih izvoznika ili REX sustav počeo se primjenjivati 1.1.2017., a temelji se na načelu samo-potvrđivanja podrijetla izvoznika koji se registriraju kod nadležnih tijela te samostalno izdaju za robu koja zadovoljava odredbe o stjecanju podrijetla propisanu izjavu o podrijetlu u koji će unositi registracijski broj, a neće tražiti izdavanje potvrde o prometu robe od nadležnog tijela. O uvjetima za dobivanje statusa registriranog izvoznika, izdavanju izjave o podrijetlu i drugim specifičnostima REX sustava može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO

 

Sporazum radnika i poslodavca kao način prestanka ugovora o radu (Sabina Dugonjić)

Ugovor o radu može prestati na nekoliko načina, a jedan od njih je sporazum radnika i poslodavca, s tim da Zakon o radu (Nar. nov., br 93/14; u nastavku: ZR) , u čl.112., propisuje na koje sve načine može prestati ugovor o radu. Kao jedan od načina prestanka ugovora o radu  je i sporazum radnika i poslodavca. Za razliku od ugovora o radu koji predstavlja izraz volje stranaka za zasnivanjem radnog odnosa, sporazum predstavlja suglasnu volju za prestankom radnog odnosa.

Kako je sporazum  rezultat slobodne volje stranaka ugovora o radu, njegovo neprihvaćanje po radnika ne može imati negativne posljedice u odnosu na njegov radnopravni  status. Ovo napominjemo iz razloga što poslodavci znaju  postupati tako da radniku koji je odbio potpisati sporazum o prestanku ugovora o radu, zbog toga otkažu ugovor o radu. No, sama činjenica da je radnik odbio potpisati sporazum ne predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Razlog za otkazivanje može biti činjenica da više nema potrebe za radom radnika, ali ne i odbijanje potpisivanje sporazuma.

Sporazum o prestanku ugovora o radu je pravni posao građanskog prava i stoga se u odnosu na sporna pitanja primjenjivati opća pravila obveznog prava iz Zakona o obveznim odnosima .To znači da će se pitanje nastanka, valjanosti i pravnih učinaka ocijeniti primjenom općih propisa obveznog prava.

O obliku i sadržaju sporazuma o prestanku ugovora o radu, te o pobijanju toga sporazuma i drugim pitanjima vezanim uz sporazum o prestanku ugovora o radu pročitajte više u tiskanom izdanju.

 

Kriteriji za odlučivanje o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u sudskoj praksi (Biljana Barjaktar)

Donošenje Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu, kojom se završava radni odnos pojedinog radnika ili više njih, je jedna od vrlo nepopularnih, ali vrlo prisutnih radnopravnih mjera u pravnoj praksi. Ovom mjerom poslodavac se može poslužiti samo pod uvjetima koji su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14; u nastavku: ZR), a jedan od tih uvjeta je i obveza poslodavca da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu vodi računa o određenim kriterijima o kojima ovisi donošenje te odluke. Stoga, u samom članku autorica ukazuje upravo na te kriterije i prikazuje većeg broja sudske prakse, koja predstavlja značajan i važan putokaz u primjeni propisa.

Do početka primjene sadašnjeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14; u nastavku: ZR), odnosno do 7.8.2014. u radnopravnim odnosima primjenjivao se raniji Zakon o radu  koji je o dužnosti uvažavanja kriterija za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu  u čl. 107. propisivao kad je i pod kojim uvjetima poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten.

Ovo pitanja sada je uređeno čl. 115. ZR-a kojim je propisano da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, s tim da se navedena odredba ne primjenjuje na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od 20 radnika.

O razlikama između ranijeg i sadašnjeg uređenja za valjanost odluke o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu kao i stavu sudske prakse više pročitajte u tiskanom izdanju.

 

JAVNA NABAVA


Obvezne osnove za isključenje prema ZJN 2016 (Zoran Vuić)

Obvezne osnove za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ostvarene su u slučaju postojanja pravomoćne presude za određena kaznena djela, kao i u slučaju nepodmirenih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Odsutnost osnova za isključenje ocjenjuje se u fazi pregleda i ocjena ponuda pa ukoliko se utvrdi da su iste ostvarene, takva ponuda je neprihvatljiva, odnosno u postupcima koji se provode u više faza, zahtjev za sudjelovanje je neprikladan.

Kako se dokazuje nepostojanje obveznih osnova za isključenje, od kojih od njih naručitelj može odustati i pod kojim uvjetima, moraju li ih zahtijevati i sektorski naručitelji, samo su neke od tema o kojima piše autor u ovom članku.

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE


Prava iz zdravstvenog osiguranja nakon ispravke općeg akta (Ljubica Đukanović)

Nakon proteka više od dvije godine od donošenja i stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog (Nar. nov., br. 49/14, 51/14 - ispravak, 11/15, 17/15 i 123/16 - ispravak; u nastavku: Pravilnik) u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO) ustanovili su, nakon izvršene usporedbe s izvornim tekstom, da objavljeni tekst Pravilnika sadrži određeni broj pogrešaka u odnosu na tekst u kojem je Pravilnik donesen. Radi toga HZZO je objavio ispravak  Pravilnika koji je već jednom nakon samog donošenja ispravljan. Novom ispravkom neka od prava iz zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na drugi način nego što što su se ostvarivala prije ove ispravke.

Jedan dio ispravaka su doista samo ispravke jer se radi o evidentnim pogreškama, dok ispravke u čl. 21. i  81. Pravilnika uvjetuju, ne samo druge uvjete i način ostvarivanja prava na smještaj uz dijete za vrijeme liječenja, te određivanje osnovice za naknadu u slučaju ponovnog otvaranja bolovanja, predstavljaju promjene u ostvarivanja prava u odnosu na dosadašnji način.

Kako i na koji način treba postupati nakon navedene ispravke Pravilnika pročitajte više u tiskanom izdanju.

 

GOSPODARSTVO

 

Novi Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Lidija Tošić)

Krajem prošle godine donesen je i objavljen novi Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama. Odredbe Pravilnika primjenjuju se na sve vrste novih ili rabljenih guma, te gumenih gusjenica. Pravilnikom se propisuju postupci, ciljevi i uvjeti gospodarenja otpadnim gumama, obveza vođenja evidencija, obveze proizvođača, posjednika, sakupljača i obrađivača otpadnih guma, te druga pitanja u svezi guma i otpadnih guma u svrhu sprječavanja nastajanja i odlaganja otpadnih guma.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 3/17 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 3/17.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 07.03.2017.

natrag