Poštovani korisnici TEB-ovog časopisa,

iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec svibanj 2017. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO

 

Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Marica Houška, Ana Rihter)

Temeljem  novog Općim poreznim zakonom donesen je novi Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 30/17, a stupio je na snagu 4. travnja 2017. Novi jedinstveni Pravilnik zamijenio je nekoliko dosadašnjih, te uređuje različita područja provedbe novog OPZ-a.Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona propisuje: postupanje u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, izdavanje obvezujućih mišljenja, prijenos gospodarske cjeline, prikupljanje i dostavu podataka u elektroničkom obliku, prijavljivanje činjenica bitnih za oporezivanje Poreznoj upravi, dodjeljivanje posebnog statusa poreznom obvezniku, podnošenje poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, ispravak prijave na poziv poreznog tijela, izvješćivanje o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima, sklapanje porezne nagodbe te postupak prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO

 

Poslovanje putničkih agencija (Irena Slovinac)

Vlastite usluge putničke agencije oporezuju se po redovnom postupku.

Putnička agencija obvezna je primijeniti posebni postupak oporezivanja kada usluge kupcima pruža u svoje ime, a pritom koristi usluge i dobra nabavljena od drugih poreznih obveznika.

Kada agencija djeluje kao posrednik (u tuđe ime i za tuđi račun) ne primjenjuje posebni postupak oporezivanja.

Posrednička provizija oporezuje se po stopi od 25%.

Putnička agencija dužna je fiskalizirati račune naplaćene gotovinom izdane u svoje ime, te u ime i za račun drugog obveznika fiskalizacije.

Računi izdani u ime i za račun osobe koja nije obveznik fiskalizacije (npr. iznajmljivača građanina koji porez plaća u paušalnom iznosu) ne fiskaliziraju se.

 

Umanjenje vrijednosti dugotrajne imovine (Domagoj Zaloker)

Nakon početnog priznavanja dugotrajne imovine u poslovnim knjigama društva, imovina se naknadno mjeri primjenom metode troška ili metode revalorizacije, a što bi trebalo biti definirano računovodstvenim politikama svakog društva. Bez obzira na navedeno, društvo je dužno na svaki datum bilance ocijeniti postoji li bilo kakav pokazatelj o umanjenju vrijednosti pojedine imovine, te ako on postoji potrebno je procijeniti nadoknadivi iznos imovine. Kada vanjski i unutarnji pokazatelji ukazuju da je nadoknadivi iznos dugotrajne imovine niži od njene knjigovodstvene vrijednosti, tada se knjigovodstvena vrijednost mora umanjiti do visine utvrđenog nadoknadivog iznosa. Iako računovodstveni standardi zahtijevaju ovakva umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine, nastali rashodi imaju vrlo restriktivan porezni tretman.

 

Fiskalizacija s primjerom internog akta (Irena Slovinac)

Obveznici fiskalizacije su osobe koje su obveznici poreza na dobit te obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Ove osobe dužne su donijeti interni akt, odluku o blagajničkom maksimumu, , te svaki račun naplaćen gotovinom fiskalizirati. Svi obveznici fiskalizacije dužni su do  31.7.2017. poslati Poreznoj upravi podatke o poslovnim prostorima i proizvođačima/održavateljima programskog rješenja, a obrtnici paušalisti od 1.7.2017. više ne mogu račune izdavati iz knjige računa već preko elektroničkog naplatnog uređaja.

 

Financijski izvještaji i metode njihove analize (Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić)

Poznavanje i razumijevanje temeljnih financijskih izvještaja nužan je preduvjet za obavljanje njihove analize. U članku ukratko opisujemo i pojašnjavamo temeljne financijske izvještaje kao preduvjet za kvalitetno obavljanje njihove analize, te najčešće metode koje se koriste u praksi. U idućem članku, prikazat ćemo analizu poslovanja na praktičnom primjeru poduzeća.

 

 

POREZI I DOPRINOSI


Mali porezni obveznik sudionik isporuka dobara i usluga (mr. sc. Tanja Rašić Krajnović)

Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Riječ je o poreznim obveznicima koji se radi malog iznosa vrijednosti obavljenih isporuka iznimno ne upisuju u registar obveznika PDV-a, te na obavljane isporuke ne zaračunavaju PDV, niti imaju pravo odbitka pretporeza temeljem primljenih isporuka. Malim poreznim obveznikom, u smislu Zakona o PDV-u, smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini (2016.) nije bila veća od 230.000,00 kn, odnosno 300.000,00 kn u 2017. (prag ulaska u sustav PDV-a). Međutim, posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na tuzemne porezne obveznike i na tuzemne isporuke u kojima sudjeluju.Tema ovog članka je porezni tretman isporuka u kojima sudjeluju porezni obveznici koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja i koriste porezno oslobođenje temeljem svog statusa, s naglaskom na isporukama u koje je uključen inozemni element.

 

Povezane osobe i društva prema OPZ-u (Marica Houška)

Osim Općim poreznim zakonom, povezane osobe definirane su i Zakonom o porezu na dobit u slučaju transfernih cijena. Odredbe Općeg poreznog zakona koje se odnose na odgovornost članova društva i povezanih osoba, zatim definicija povezanih društava, definicija ovisnog i vladajućeg društva, kontrola koja proizlazi iz tog odnosa, definicija povezanih osoba, pretpostavke za utvrđivanje odgovornosti, naročiti slučajevi zlouporabe u gospodarskom poslovanju, postupak utvrđivanja zlouporabe prava i dr., sadržane su u OPZ-u još od 2012. godine, a novim OPZ-om nisu mijenjana ova pravila. U članku autorica pojašnjava tko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama, odnosno povezanim društvima, te kako se utvrđuje zlouporaba prava u porezno-dužničkom odnosu na primjerima zlouporabe u gospodarskom poslovanju između povezanih osoba.

 

Iznajmljivanje soba i postelja putnicima i turistima u 2017. - vođenje  poslovnih knjiga (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Ako su građani iznajmljivači tijekom 2016. ostvarili ukupne godišnje isporuke u iznosu većem od 230.000,00 kn, tada su od 1.1.2017. po "sili zakona" postali obveznici PDV-a. U tom se slučaju  ostvareni dohodak od imovine mora oporezivati kao dohodak od samostalne djelatnosti, ili mogu na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o čemu upravo i piše autorica članka.

Ostvareni dohodak od imovine predstavlja razliku između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih porezno dopustivih izdataka. Obvezni su voditi sljedeće obrasce: KPI, KPR, DI i TO, a nisu dužni voditi Knjigu prometa i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Bez obzira na utvrđivanje dohotka temeljem poslovnih knjiga, nemaju obvezu fiskalizacije računa budući ostvaruju dohodak od imovine.

 

Isplata autorskih honorara nerezidentima (Jasminka Rakijašić)

Pri isplati autorskih honorara nerezidentima nakon 1.1.2017.,  u obzir treba uzeti promjene koje je donio novi Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak.  Također, bitna novina je i uvođenje obveze doprinosa za autorske naknade također od 1.1.2017. Ako se naknada isplaćuje osobi koja je rezident države s kojom je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, naknada se oporezuje po stopi iz ugovora. Ako osoba isplatitelju dostavi potvrdu A1 ili odgovarajuću potvrdu prema ugovoru o socijalnom osiguranju, nema obveze obračuna propisanih doprinosa.

 

Oporezivanje inozemnih mirovina (Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin)

Od 1. ožujka 2012. u hrvatski porezni sustav uvedeno je oporezivanje inozemnih mirovina, čime je izjednačen porezni tretman inozemnih i tuzemnih mirovina koje ostvaruju rezidenti RH.

U ovom članku autorice obrazlažu način utvrđivanja dohotka i obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak po osnovi mirovina ostvarenih u inozemstvu, kao i obveznih doprinosa, s primjenom od 1.1.2017.

Novina koja je uvedena posljednjom poreznom reformom je ta da od 1.1.2017. svi umirovljenici, pa tako i oni koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, imaju pravo na osnovni osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka u iznosu 3.800,00 kn mjesečno, te su time izjednačeni sa svim ostalim poreznim obveznicima. To znači da umirovljenicima više osnovni osobni odbitak nije ograničen visinom mirovine, već mogu navedeni iznos koristiti i, primjerice, za ostvareni drugi dohodak temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak u posebnom postupku.

Svim umirovljenicima se obračunati porez na dohodak po osnovi mirovine umanjuje za 50% u tijeku poreznog razdoblja. Ujedno je pojednostavljen i porezni postupak na način da je za sve umirovljenike koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, koja je oporeziva u RH sukladno međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, propisano da mjesečni predujam poreza na dohodak po toj osnovi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.

 

Porezni tretman otpremnine u 2017. (Dinko Lukač)

Poslodavac po Zakonu o radu može radniku isplatiti otpremninu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti te zbog prestanka radnog odnosa radi poslovno i osobno uvjetovanog otkaza kao i zbog sporazuma između poslodavca i radnika koji inicira poslodavac radi utvrđenog kolektivnog viška radnika. Zakon o radu ne propisuje mogućnost isplate otpremnine radniku od strane poslodavca. To pravo poslodavac uređuje ili ugovorom o radu ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Neoporezivi iznos otpremnine koju poslodavac može isplatiti radniku zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza te zbog sporazuma između poslodavca i radnika o kolektivnom višku radnika po godini navršenog rada je do 6.500,00 kn, a zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti je do 8.000,00 kn. Neoporezivi iznos otpremnine je 8.000,00 kn zbog odlaska radnika u mirovinu. U članku autor piše o ostvarivanju prava na otpremninu, poreznom tretmanu iste te izvješćivanju na Obrascu JOPPD.

 

Sezonski rad u poljoprivredi (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Zakonom o poticanju zapošljavanja je, pored ostalih načina zapošljavanja, propisan i način zapošljavanja na  privremenim/povremenim poslovima u poljoprivredi. U članku se ukazuje na obveze poslodavaca, pravnih i fizičkih osoba, koje zapošljavaju navedene osobe, a vezano uz sklapanje ugovora te plaćanje propisanih obveza.

Ugovor za poslove u poljoprivredi se sklapa za svaki radni dan posebno, prije početka rada. Ugovor se sklapa predajom i prihvatom vrijednosnog kupona - evidentiranjem/lijepljenjem vrijednosnog kupona na propisanom obrascu ugovora.

Kupnjom vrijednosnog kupona poslodavac unaprijed plaća dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja, i to za: > mirovinsko osiguranje I. stup (20%/15%) i II. stup (5%) > doprinos za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) te > doprinos za zapošljavanje (1,7%), na propisanu dnevnu osnovicu koja za 2017. iznosi 90,29 kn te dnevna svota doprinosa/vrijednost kupona iznosi 20,04 kn.

Najniža dnevna zarada sezonskog radnika za 2017. ne može iznositi manje od 70,25 kn (neto).

Poslodavac je obvezan obračunati na isplaćeni iznos dnevne zarade porez na dohodak i prirez te podnijeti Obrazac JOPPD.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO


PDV kod proračunskih korisnika (mr. sc. Ida Dojčić)

Tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima u određenim slučajevima, odnosno kada to procijeni Porezna uprava, mogu postati obveznici poreza na dodanu vrijednost. Kada tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i JLP(R)S-i, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrat će se poreznim obveznicima kao i za djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i sl.). Ulaskom u sustav PDV-a proračunski korisnici postaju obveznici PDV-a samo za dio svoje djelatnosti, što znači da su na određene usluge i isporuke dužni obračunati PDV, te imaju i pravo odbitka pretporeza razmjerno oporezivim isporukama. U članku su obrađena neka pitanja oporezivanja PDV-om kod proračunskih korisnika - obveznika PDV-a.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

 

Uz Izvješće o financiranju organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini (Vesna Lendić Kasalo)

Ured za udruge Vlade RH, u okviru svojih nadležnosti, prikupio je i obradio podatke o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora za 2015., te o tome izradio Izvješće, koje je Vlada prihvatila na svojoj 31. sjednici, u travnju ove godine. U Izvješću su prezentirani podaci o financiranju navedenih organizacija te o primjeni novih (od 2015.) propisanih standarda financiranja udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora te mjerila koje moraju ispunjavati udruge kada provode programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora. Kao i prethodnih godina, u 2015. godini udrugama je doznačeno 1.6 mlrd. kn iz javnih izvora. Detaljnije informacije i rezultati analize podataka mogu se naći u samome članku.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM

 

Obilježja potpora male vrijednosti (Martina Štorek)

Potpore male vrijednosti ne predstavljaju državne potpore, a kad se dodjeljuju nije ih potrebno prijaviti Europskoj komisiji osim ako to ista sama ne zatraži. Gornja granica najvišeg iznosa potpore male vrijednosti po jednom poduzetniku ne smije prijeći 200.000,00 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od 3 fiskalne godine, a ako bi taj isti poduzetnik obavlja cestovni prijevoz tada iznos potpore ne smije prijeći 100.000,00 EUR-a. Potpore se dodjeljuju svim poduzetnicima u svim sektorima osim poduzetnicima koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda kao i za kupnju vozila za cestovni prijevoz tereta. U članku autorica detaljnije obrađuje obilježja potpora male vrijednosti koje se daju poduzetniku kao korisniku te ostale specifičnosti propisane za dodjelu, kontrolu i povrat istih.

 

CARINSKO POSLOVANJE

 

Uporaba robe u posebne svrhe (mr. sc. Melita Buljan)

Postupak uporabe u posebne svrhe je carinski postupak u kojem se roba pušta u slobodni promet uz smanjenu stopu carine ili izuzeće od carine zbog njezine posebne utvrđene uporabe. Koja konkretna posebna svrha mora biti ispunjena ovisi o svakoj konkretnoj situaciji. Primjena elektroničkog načina podnošenja zahtjeva i izdavanja odobrenja za uporabu u posebne svrhe započinje 2.10.2017., a do tada zahtjev se podnosi na papirnatom obrascu nadležnom carinskom tijelu. Autorica u članku pojašnjava situacije kada se primjenjuje uporaba u posebne svrhe, uvjete korištenja, obveze korisnika te obveze pri zaključenju postupka.

 

 

RADNO PRAVO

 

Pravo na godišnji odmor (Ljubica Đukanović)

Jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa, koje se radnik ne može odreći niti mu ga poslodavac može osporiti, je pravo na godišnji odmor. U članku su obrađeni minimalni zahtjevi i pravila kod određivanja prava na godišnji odmor.

Radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu.

Radnik koji se prvi put zaposli, odnosno koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca. To znači da radnik koji se zaposli 1.7.2017. neće za 2017. steći pravo na puni godišnji odmor već na razmjerni dio jer za ostvarivanja ovog prava mora biti u radnom odnosu kod poslodavca više od šest mjeseci. Međutim, radnici koji se prvi put zaposle ili koji imaju prekid između ranijeg radna odnosa duži od osam dana, a zasnuju radni odnos 30.6.2017. ili ranije u 2017., ostvaruju pravo na puni godišnji odmor.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

 

 

JAVNA NABAVA

 

Opći akt naručitelja o jednostavnoj nabavi (Vedran Jelinović)

Na jednostavnu nabavu ne primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi, već opći akt naručitelja kojim se utvrđuju pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Naručitelj je obvezan opći akt te sve njegove kasnije promjene objaviti na internetskim stranicama.

Javni i sektorski naručitelji obvezni su akte donesene na temelju čl. 18. st. 3. ranijeg Zakona o javnoj nabavi, uskladiti s ovim obvezama najkasnije do 30.6.2017. godine. Akti koji ne budu usklađeni s odredbama novog Zakona o javnoj nabavi prestaju važiti ex lege istekom toga roka. Dakle, prestaju važiti 1.7.2017. (čl. 447. st. 2.).

Koja osoba odnosno tijelo je ovlašteno donijeti opći akt, što znači uzeti u obzir načela javne nabave i elektroničke oblike komunikacije u jednostavnoj nabavi te koje se prekršajnopravne posljedice u vezi s jednostavnom nabavom, teme su o kojima pišemo u ovom članku; a na kraju se nalaze i preporuke u vezi s izradom općeg akta naručitelja.

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE


Rodiljni dopust nakon radnog odnosa u drugoj državi članici EU (mr. Renata Turčinov)

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, radi njege djeteta i njegova podizanja, propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore.

Jedna od potpora predviđena Zakonom je i pravo zaposlene majke na rodiljni dopust te na pripadajuću naknadu plaće za vrijeme njegova korištenja.

U slučaju da je majka, zaposlena kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, određeno razdoblje prije navedenog radnog odnosa radila u drugoj državi članici Europske unije, radni odnos iz druge države članice ponekad može utjecati na rodiljni dopust koji ona koristi temeljem radnog odnosa u Hrvatskoj.

Takav utjecaj ostvarit će kroz primjenu odredbi Uredbe (EZ) br. 883/2004. Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 16. rujna 2009. kojom se uređuje postupak provedbe Uredbe 883/04,  a koje je Republika Hrvatska obvezna primjenjivati kao punopravna članica Europske unije.

 

 

TRGOVAČKO PRAVO

 

Smanjenje temeljnog kapitala d.o.o.-a (Nenad Šimunec)

Smanjenje temeljnog kapitala je svako smanjenje iznosa tog kapitala određenog u društvenom ugovoru. Temeljni kapital se može smanjiti na pojednostavljeni način i efektivno, ovisno o razlozima smanjenja. U članku, obrazlažu se vrste smanjenja temeljnog kapitala i postupak smanjenja, uz odgovarajuće primjere.

 

 

OVRŠNO PRAVO


Naplata poreznog duga ovrhom na novčanim sredstvima dužnika (Danijela Rudić, Veronika Radica)

Porezna uprava naplaćuje poreze i druga javna davanja, čije je utvrđivanje i naplata prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela, a može obavljati poslove ovrhe radi naplate poreza koji u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pristupanjem Europskoj uniji, Porezna uprava RH je preuzela i poslove iz područja naplate tražbina po osnovi poreza, pristojbi i drugih javnih davanja po zahtjevima tijela država članice EU-a. Postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava porezno tijelo provodi samo ako je porezni dug poreznog obveznika dospio i ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga. U članku autorice pojašnjavaju kako se provodi naplata poreza i drugih javnih davanja putem ovrhe novčanih sredstva dužnika, te koja su primanja izuzeta iz ovrhe.

 

UPRAVNO PRAVO


Troškovi upravnog postupka i upravnog spora (Franciska Dominković)

Upravni postupak i upravni spor čine svojevrsnu cjelinu s obzirom da, u pravilu, upravni spor slijedi nakon provedenog upravnog postupka.

Vođenjem ovih postupaka nastaju određeni materijalni troškovi zbog čega se najprije nameće pitanje što se zapravo smatra troškovima postupka. Moglo bi se reći da se troškovima upravnog postupka smatraju svi materijalni izdatci koji su nužni da bi se postupak mogao uspješno okončati. Nakon toga nameće se i pitanje tko snosi te troškove. Troškove postupka može snositi tijelo koje vodi postupak, stranka u postupku ili druga osoba koja sudjeluje u postupku. Tko i u kojem omjeru snosi troškove postupka ovisi o ponajprije o propisima koji se primjenjuju i okolnostima konkretnog slučaja. Ista ova pitanja nameću se i u odnosu na troškove upravnog spora.

Pogotovo kad je o upravnom sporu riječ, vrlo veliki utjecaj na zakonsko uređenje troškova ima nedavno donesena Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH broj U-I-2753/2012 i dr. od 27. rujna 2016. Navedenom odlukom ukinut je čl.79. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 - 152/14) kojim je bilo propisano da svaka stranka snosi svoj trošak, te je određeno da taj članak prestaje važiti 31. ožujka 2017.

Stoga se u ovom članku kronološki daje prikaz zakonskih uređenja troškova upravnog postupka i sudskog postupka (upravnog spora) u RH te sudske prakse koja se odnosi na tu materiju.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 5/17 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 5/17.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 03.05.2017.

natrag