Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• mr. sc. Ivana Jakir-Bajo: Dolazi nam digitalni euro

Aktualno

• Darko Marečić: Dodatna cijena i objava cjenika - nova pravila od 1.10.2026. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Aktualno

  Darko Marečić: Dodatna cijena i objava cjenika - nova pravila od 1.10.2026.

  Dana 1.10.2026. stupaju na snagu nove Odluke o isticanju dodatne (sidrene) cijene i objavi cjenika proizvoda i usluga. Obveznici primjene su trgovci odnosno sve osobe koje prodaju proizvode i usluge potrošačima.

  Obveznici isticanja dodatne cijene su trgovci koji prodaju robu potrošačima, ali i OPG-ovi, pravne i fizičke osobe registrirane za proizvodnu djelatnost kada prodaju svoje proizvode, te udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe kada u skladu s posebnim propisima i svojim aktima prodaju vlastite proizvode.

  Obveza isticanja dodatne cijene primjenjuje se neovisno o tome prodaje li se roba u prodavaonici ili izvan nje (na štandu ili klupi, putem kioska, pokretnog vozila, prodajnog automata, prigodnom prodajom) ili prodajom na daljinu putem interneta.

  Obveza objave cjenika odnosi se na trgovce i pružatelje usluga koji imaju uspostavljene mrežne stranice. Obveznici moraju na svojim mrežnim stranicama, uključujući informativne i prezentacijske stranice, objavljivati propisane .csv ili .xml cjenike.  

• mr. sc. Ida Dojčić: Predložene izmjene poreznih propisa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Aktualno

  mr. sc. Ida Dojčić: Predložene izmjene poreznih propisa

  Najavljene izmjene poreznih propisa upućene su u saborsku proceduru dana 11. rujna 2026. U ovom paketu obuhvaćeni su sljedeći porezni propisi: Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima. U članku je dan prikaz predloženih zakonskih izmjena, koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

• Ružica Krizmanić: Izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Aktualno

  Ružica Krizmanić: Izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji

  Na temelju Zakona o fiskalizaciji donesen je Pravilnik o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji, koji propisuje provođenje odredbi Zakona u dijelu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji. Pravilnik je u primjeni od 1. siječnja 2026., a prve izmjene i dopune Pravilnika stupaju na snagu 1. siječnja 2027. 

  Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (Nar. nov., br. 97/26) nisu uvedene bitne promjene u samom postupku fiskalizacije računa. Većina izmjena odnosi se na nomotehničko uređivanje pojedinih odredbi Pravilnika i na usklađivanje terminologije s europskim regulatornim okvirom. Dosadašnji izričaj koji se odnosio na „pružatelje usluga povjerenja/pouzdane pružatelje usluga povjerenja u RH“ zamijenjen je pojmom „pružatelji usluga povjerenja“. Istodobno se jasno propisuju obveze obveznika fiskalizacije računa i fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja u pogledu nabave odgovarajućeg digitalnog certifikata, koji sadržava OIB obveznika, odnosno DEMO digitalnog certifikata za potrebe testiranja. Osim navedene terminološke izmjene, pojednostavnjuju se pojedine odredbe koje se odnose na digitalne certifikate te se u području zaštitnog koda izdavatelja (ZKI) potvrđuje primjena važećih tehničkih standarda za elektroničko potpisivanje te se preciznije definira rezultat primjene kriptografske hash funkcije.

• Josipa Klišanin: Ususret očekivanim izmjenama Zakona o radu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Aktualno

  Josipa Klišanin: Ususret očekivanim izmjenama Zakona o radu

  U završnoj je fazi normativni postupak za izmjene i dopune Zakona o radu, koje bi trebale stupiti na snagu potkraj ove godine. Ovoga puta u fokusu su odredbe kojima se implementiraju dvije europske direktive, i to jedna u području transparentnosti plaća, a druga u području tzv. platformskog rada. Implementacija Direktive o transparentnosti plaća predstavlja i najveći obujam izmjena i dopuna Zakona o radu. U opseg izmjena i dopuna Zakona o radu ulaze i određene promjene vezane uz institut godišnjeg odmora. Naime, bilo je potrebno provesti usuglašavanje zakonske odredbe o prenošenju godišnjeg odmora, kao i s njome povezanih zakonskih odredbi o stjecanju prava na godišnji odmor, s Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 132 o plaćenom godišnjem odmoru i presudama Suda EU kojima se tumači Direktiva 2023/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. godine o određenim vidovima organizacije radnog vremena te, s njom u s vezi, odredbe navedene Konvencije. Nacrtom prijedloga zakona uređuju se i prava radnika koji su vršitelji dužnosti prava državljana u obrani te se po prvi put propisuju i prava radnika pripadnika sustava civilne zaštite.

• Ljubica Đukanović: Produljena primjena Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Aktualno

  Ljubica Đukanović: Produljena primjena Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

  Odlukom o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima ostvarenih temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (u nastavku: Odluka) koju je donijela Vlada RH 30.7.2026.,produljena je primjena materijalnim i nematerijalnim pravima državnih službenika i namještenika.  Odluka se primjenjuje od 1.8.2026. Riječ je o važnoj Odluci za sustav radnih odnosa u državnoj službi jer se njome, u razdoblju do sklapanja novog kolektivnog ugovora, osigurava kontinuitet ostvarivanja niza prava koja proizlaze iz isteklog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

  Svrha ovoga normativnog rješenja je spriječiti pravnu i materijalnu prazninu koja bi nastala istekom razdoblja produžene primjene KU-a, osobito u dijelu materijalnih prava koja se ostvaruju kontinuirano i neposredno utječu na položaj službenika i namještenika.

  Posebno je značajno pravilo iz čl. 2. KU-a prema kojem se njegove odredbe primjenjuju neposredno, a utvrđeno je i načelo povoljnijeg prava, prema kojem se, kada je određeno pravo iz radnog odnosa različito uređeno zakonom, drugim općim aktom, pojedinačnim rješenjem ili KU-om, primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo.

  Uz materijalna prava, Odluka obuhvaća i nematerijalna prava ostvarena temeljem KU-a u što ulaze prava povezana s radnim vremenom, odmorima, godišnjim odmorom, plaćenim i drugim dopustima, zaštitom dostojanstva i drugim aspektima radnog odnosa, u opsegu u kojem su bila uređena KU-om.

Financije i računovodstvo

• Domagoj Zaloker: Ulaganje zakupnika u poslovni prostor zakupodavca - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Ulaganje zakupnika u poslovni prostor zakupodavca

  Ako je ugovorom o zakupu poslovnoga prostora, ili drugim međusobnim sporazumom, određeno da ulaganja u poslovni prostor zakupodavca koja će obaviti zakupnik idu na teret zakupodavca, tada zakupnik za ugovorena ulaganja u poslovni prostor ispostavlja račun zakupodavcu. Takva ulaganja u poslovnim knjigama zakupnika evidentiraju se kao rashodi razdoblja, dok se potraživanja za ista, temeljem ispostavljenih računa, evidentiraju u korist prihoda. Ako je ugovorom o zakupu poslovnoga prostora ugovoreno da ulaganja koja će obaviti zakupnik idu na teret zakupnika odnosno da zakupnik za obavljena ulaganja neće teretiti zakupodavca, računovodstveni tretman ulaganja ovisi o njihovoj vrsti jer će ona odrediti terete li ulaganja rashode razdoblja ili dugotrajnu imovinu zakupnika. U pravilu se ulaganja u tuđu imovinu u zakupu, koja zadovoljavaju zahtjeve priznavanja kao imovine, evidentiraju u skupini dugotrajne nematerijalne imovine zakupnika jer se, zapravo, radi samo o pravu korištenja takvih ulaganja za vrijeme trajanja ugovora o zakupu, a ne o stvarnom „fizičkom“ vlasništvu nad obavljenim ulaganjem (imovinom). Treba naglasiti da je kod ulaganja u poslovni prostor zakupodavca posebnu pažnju potrebno posvetiti računovodstvenim i poreznim aspektima prestanka zakupa (redovnog ili prijevremenog), o čemu se svojim mišljenjem od 11.3.2026. očitovala i Porezna uprava.

• Jadranka Knežević: Prodaja rabljenih osobnih automobila - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Financije i računovodstvo

  Jadranka Knežević: Prodaja rabljenih osobnih automobila

  Računovodstveni i porezni aspekt prodaje rabljenih osobnih automobila, koji su u poslovnim knjigama evidentirani kao trgovačka roba, ovisi o tome prodaju li se u redovnom ili posebnom postupku oporezivanja marže. Zakon o PDV-u propisuje pod kojim uvjetima se može primijeniti posebni postupak oporezivanja marže, te koje evidencije se moraju obavezno voditi, pri čemu je posebni postupak opcija za preprodavatelja, a ne obveza. Preprodavatelj rabljenih osobnih automobila nije obvezan prijaviti Poreznoj upravi početak primjene posebnog postupka oporezivanja marže. Prodaju rabljenih automobila, u okviru posebnog postupka oporezivanja marže, mogu obavljati oni porezni obveznici koji u okviru svoje djelatnosti kupuju i preprodaju rabljene automobile. Posebni postupak oporezivanja marže povoljniji je za preprodavatelja jer plaća manji PDV-a samo na razliku u cijeni, odnosno ima manju obvezu PDV-a.

• Irena Slovinac: Stečaj – računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Stečaj – računovodstveni i porezni aspekt

  Društvo u stečaju dužno je u računovodstvenom postupanju primjenjivati zahtjeve HSFI-a 18 – Vremenska ograničenost poslovanja, i to neovisno o tome je li obveznik primjene HSFI-a ili MSFI-a. Osim financijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu koje je dužno sastavljati i predavati Fini za potrebe javne objave i statističke i druge potrebe, društvo u stečaju dužno je sastavljati i posebne izvještaje prema strukturi i sadržaju propisanim HSFI-om 18. Osim financijskih izvještaja obvezno sastavlja i porezne prijave.

Revizija

• mr. sc. Mladen Štahan: Novi Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Revizija

  mr. sc. Mladen Štahan: Novi Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora

  Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora detaljnije uređuje način provedbe i bodovanja aktivnosti, vođenje evidencija, dokazivanje ostvarenih bodova, obveze organizatora stručnog usavršavanja i dr. Ovlašteni revizor dužan je svake godine ostvariti najmanje 10 sati s oznakom „A“, pa eventualno veći broj bodova s oznakom „A“ ostvaren u jednoj godini ne može zamijeniti minimalnu obvezu od 10 sati u sljedećoj godini. Ministarstvo financija dužno je do 30. srpnja tekuće

  godine na svojim internetskim stranicama objaviti popis područja s oznakom „A“ za sljedeću godinu. U ukupno 120 sati stručnog usavršavanja tijekom trogodišnjeg razdoblja mora biti najmanje 60 sati iz revizijskih područja, najmanje 40 sati iz računovodstvenih područja i najviše 20 sati iz ostalih područja. Prema kriteriju podjele na osnovne i ostale aktivnosti, ovlašteni revizor od ukupno najmanje 120 sati stručnog usavršavanja, najmanje 90 sati mora ostvariti iz osnovnih aktivnosti.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Ispravak pretporeza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Ispravak pretporeza

  U skladu s propisima o PDV-u, porezni obveznik treba ispraviti odbitak pretporeza, ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promijene uvjeti na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza. Iznimno, pretporez se ne treba ispravljati u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, te kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u Obrascu PDV u razdoblju ispravka. U članku su pojašnjene odredbe o ispravcima pretporeza, sa primjerima izračuna pretporeza u korist državnog proračuna ili u korist poreznog obveznika. 

• Dane Pavičić: Potpore u turizmu prema Zakonu o turizmu i Uredbi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Porezi i doprinosi

  Dane Pavičić: Potpore u turizmu prema Zakonu o turizmu i Uredbi

  Novi sustav poticanja ulaganja u turizmu, uspostavljen Zakonom o turizmu i pratećom Uredbom o poticanju ulaganja u sektoru turizma povezuje državne potpore s ciljevima održivog, konkurentnog i cjelogodišnjeg razvoja turizma. Temeljem navedenih propisa poduzetnicima se dodjeljuje državna potpora za ulaganje, u vidu umanjenja stope poreza na dobit ili umanjenja naknade za raspolaganje neaktivnom imovinom u vlasništvu RH. Posebna kategorija namijenjena je za nabavu ili najam čistih ili nultoemisijskih plovila te na prilagodbu postojećih plovila radi postizanja odgovarajućeg okolišnog standarda. Opća uredba o skupnom izuzeću (GBER) predstavlja nadređeni pravni okvir unutar kojeg je cijeli sustav koncipiran, a njegova pravila od poticajnog učinka preko kumulacije do transparentnosti i praćenja, izravno oblikuju obveze korisnika. Za investitora je najvažnije pravodobno planiranje: projekt, financijska konstrukcija, dokumentacija i zahtjev moraju biti pripremljeni prije početka radova. Nakon dodjele potpore odgovornost se nastavlja kroz provedbu, izvještavanje, održavanje ulaganja i nadzor.

• Ksenija Cipek: Porezno prebivalište i rezidentnost - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Porezi i doprinosi

  Ksenija Cipek: Porezno prebivalište i rezidentnost

  O statusu rezidentnosti poreznog obveznika ovisi njegov opseg porezne obveze u RH, što može vrlo značajno utjecati na visinu dužnog poreza u RH. Primjerice, fizička osoba – rezident RH, koja ostvaruje plaću u RH te dividendu, autorsku naknadu i primitke od najma nekretnine u inozemstvu, biti će podložna oporezivanju prema hrvatskim propisima i to ukupnog ostvarenog dohotka i u RH i u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorima nije uređeno drukčije (primjerice određeni izvor dohotka izuzima se od oporezivanja u državi rezidentnosti). Nasuprot tome, u istom primjeru, oporezivanju prema hrvatskim propisima podlijegat će samo plaća koju fizička osoba – nerezident, ostvari u RH, osim ako međunarodnim ugovorima nije uređeno drukčije.

  Prema čl. 43. Općeg poreznog zakon (Nar. nov., br. 115/16 – 151/25), smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

  Ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako druga država ne smatra poreznog obveznika svojim poreznim rezidentom, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

  Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava.

• Olivera Fišeković: Uvjeti rada za upućene radnike - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Porezi i doprinosi

  Olivera Fišeković: Uvjeti rada za upućene radnike

  Prekogranično upućivanje radnika zbog izvršenja ugovorene usluge na području druge države članice EU sastavni je dio slobode pružanja usluga unutar jedinstvenog europskog tržišta. Pružatelji usluga (fizičke ili pravne osobe), sa sjedištem i trajnim poslovanjem u jednoj državi članici EU, imaju pravo na privremeno ili povremeno pružanje usluga u drugoj državi članici, a da za to ne moraju u drugoj državi osnovati društvo kćer ili podružnicu, te mogu, zbog izvršenja ugovora koji su sklopili s korisnikom u drugoj državi, upućivati svoje radnike u razdoblju potrebnom za izvođenje ugovorenih radova ili usluge. Postoje tri situacije upućivanja: strani poslodavac radnika upućuje na rad u drugu državu članicu za svoj račun i pod svojim vodstvom, na temelju ugovora koji je sklopio s korisnikom usluge u drugoj državi članici; upućuje radnika u drugu državu članicu u podružnicu ili u društvo u vlasništvu iste grupe kojoj pripada i poslodavac ili ga ustupa kao agencija za privremeno zapošljavanje korisniku koji je osnovan ili posluje u drugoj državi članici. Poslodavci koji upućuju radnike moraju se pridržavati osnovnih pravila i propisa o zaštiti radnika u državi domaćinu, na razini kako su propisana zakonima ili općeprimjenjivim kolektivnim ugovorom u državi domaćinu u odnosu na naknadu za obavljeni rad, uključujući povećanu naknadu za prekovremeni rad, propisano najduže trajanje radnog vremena i drugo.

• Dinko Lukač: Isplata drugog dohotka nerezidentima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Isplata drugog dohotka nerezidentima

  Drugi dohodak je jedan od pet vrsta dohodaka, a isti u Republici Hrvatskoj (RH) može ostvarivati i fizička osoba nerezident temeljem primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava te kapitala. Utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka umanjen za propisane izdatke tj. umanjen za uplaćene doprinose iz primitka te za 30% paušalnog izdatka iz primitka po osnovi autorske naknade. Nerezidentu se osnovica poreza na dohodak utvrđuje prema načelu tuzemnog dohotka tj. od ukupnog iznosa dohotka koji on ostvari u RH. Drugi dohodak kao pojam ne postoji u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Ugovor) koji je RH sklopila s jednom od 72 države. Vrste drugog dohotka navedene u čl. 39. Zakona o porezu na dohodak (Zakon), u većini Ugovora uređene su čl. 12. (autorske naknade), čl. 15. ili 16. (naknade članu uprave, a u nekim ugovorima naknade članova nadzornih i upravnih odbora), čl. 16. ili 17. (umjetnici/sportaši), čl. 21. ili 22. (ostali dohodak). Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema čl. 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona i međunarodnog ugovora koji je u primjeni.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Devetomjesečni financijski izvještaji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Devetomjesečni financijski izvještaji

  Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna su svi subjekti utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika (subjekti unutar općeg proračuna). Financijski izvještaji za razdoblja tijekom 2026. sastavljaju se sukladno odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

  Za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2026. svi obveznici predaju obrasce PR-RAS, EU izvještaj i Bilješke, a proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna te JLP(R)S-i predaju i obrazac Obveze.

  Rok predaje za sve proračunske korisnike i JLP(R)S-e je 15. listopada 2026. Razdjeli državnog proračuna koji u nadležnosti nemaju proračunske korisnike do 15. listopada predaju konsolidirani izvještaj Obveze i Bilješke, a oni koji imaju proračunske korisnike konsolidirane izvještaje predaju do 20. listopada.

  Izvanproračunski korisnici devetomjesečne financijske izvještaje predaju do 20. listopada.

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

  Promjene u vrijednosti i promjene u obujmu imovine i obveza pojmovi su uvedeni u proračunsko računovodstvo još 2001. godine i od tada označavaju posebne poslovne promjene koje se evidentiraju kao povećanje/smanjenje imovine/obveza (uključujući uknjiženje/isknjiženje tih stavaka), preko podskupine računa 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

  Promjene u vrijednosti u pravilu se odnose na promjene u kvaliteti, a promjene u obujmu na promjene u količini imovine odnosno obveza. Smanjenje u obujmu imovine/obveza znači isknjiženje imovine/obveza, a povećanje u obujmu znači uknjiženje nove stavke imovine/obveza. Povećanje odnosno smanjenje u vrijednosti imovine/obveza znači povećanje odnosno smanjenje postojeće stavke imovine/obveza.

  Na temelju podataka evidentiranih na računima podskupine 915 na kraju godine sastavlja se Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza na obrascu: P-VRIO.

• Slavica Malenica: Financiranje javnih potreba u sportu s pregledom čestih nepravilnosti utvrđenih nadzorom - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Slavica Malenica: Financiranje javnih potreba u sportu s pregledom čestih nepravilnosti utvrđenih nadzorom

  Prilikom provjere zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava i sredstava iz drugih javnih izvora namijenjenih financiranju javnih potreba u sportu na državnoj razini te na razini JLP(R)S-a, utvrđene su nepravilnosti u postupanju korisnika sredstava koje se odnose na korištenje dodijeljenih sredstava protivno utvrđenoj namjeni, kao i na nepravilnosti u financijskom poslovanju, računovodstvu i izvještavanju neprofitnih organizacija.

  Sredstva za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini osiguravaju se u državnom proračunu RH iz općih prihoda i primitaka, iz prihoda od igara na sreću sukladno propisima kojima se uređuju igre na sreću te iz ostalih izvora financiranja. Namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definiraju programom javnih potreba u sportu na državnoj razini, pri čijoj izradi se vodi računa o usklađenosti izdvajanja iz različitih javnih izvora.

  Odluku o korištenju sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na lokalnoj razini, kao i godišnji program javnih potreba u sportu donosi predstavničko tijelo JLP(R)S-a, a tijelo JLP(R)S-a nadležno za sport prati i nadzire izvršenje toga programa i korištenje i utrošak dodijeljenih sredstava.

  Kod raspodjele sredstava davatelji sredstava iz javnih izvora moraju postupati u skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

  Pravne osobe u sustavu sporta obvezne su izrađivati godišnje financijske izvještaje te ih javno objavljivati putem Registra neprofitnih organizacija sukladno odredbama posebnih propisa kojima je uređeno područje financijskog poslovanja i računovodstva. Također su obvezne davateljima sredstava dostaviti izvještaj o potrošnji sastavlja na Obrascu: PROR-POT ako drugim propisima ili aktima nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji.

  Nadzor nad namjenskim trošenjem javnih sredstava provodi tijelo državne uprave nadležno za sport odnosno JLP(R)S za dio javnih sredstava koja isplaćuje, a na temelju dokumentacije zatražene od nadzirane pravne osobe, izvješća, podataka, materijala i drugih obavijesti.

  Nadležna ministarstva s čijih pozicija su doznačena sredstva iz državnog proračuna, kao davatelji sredstava, dužna su pratiti i utvrđivati koriste li se doznačena sredstva za utvrđene namjene. Jednaku obvezu imaju i JLP(R)S-i koji doznačuju sredstva iz svoga proračuna udrugama i drugim primateljima sredstava.

Neprofitne organizacije

• izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović: Dodjela prostora u vlasništvu JLPRS-a u zakup organizacijama civilnog društva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Neprofitne organizacije

  izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović: Dodjela prostora u vlasništvu JLPRS-a u zakup organizacijama civilnog društva

  Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva (u nastavku: Uredba) uređuje se postupak davanja u zakup nekretnina u vlasništvu RH koje koriste organizacije civilnog društva (u nastavku: OCD).

  OCD-i podnose prijave na javni poziv za prikupljanje prijava koji raspisuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Uredbom se propisuju uvjeti koje OCD mora ispunjavati, dokumentacija koju je potrebno priložiti uz prijavu, kao i kvantitativni i kvalitativni kriteriji za ocjenu, odnosno bodovanje zaprimljenih prijava. Prijave ocjenjuje povjerenstvo nakon čega se donosi odluka o sklapanju ugovora o zakupu s izabranim prijaviteljem. U određenim slučajevima moguće je sklapanje ugovora o zakupu s OCD-ima neposrednom pogodbom.

  Raspolaganje nekretninama u vlasništvu JLS-a uređeno je nizom propisa kao što su: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

  Općim aktom JLS-a, najčešće u formi odluke, utvrđuju se uvjeti, mjerila i postupci za dodjelu prostora u vlasništvu i pod upravljanjem JLS-a na korištenje OCD-ima radi provođenja aktivnosti koje podižu kvalitetu života građana te doprinose ostvarivanju ciljeva utvrđenih strateškim dokumentima JLS-a, s posebnim naglaskom na povlačenje sredstava iz fondova EU.

  Prostori JLS-a dodjeljuju se na korištenje OCD-ima u pravilu putem javnog natječaja, a samo u određenim slučajevima mogu se dodijeliti neposredno, bez objavljivanja natječaja.

  O dodjeli prostora u vlasništvu JLS-a na korištenje odlučuje načelnik odnosno gradonačelnik zaključkom, na prijedlog upravnog odjela nadležnog za upravljanje imovinom JLS-a. Na temelju toga zaključka sklapa se ugovor o dodjeli prostora na korištenje. Ugovor ovjerava javni bilježnik, a troškove ovjere snosi korisnik.

  Ugovor se obično sklapa na određeno vrijeme, na rok do pet godina, ako odlukom JLS-a nije drukčije određeno. Prilikom primopredaje prostora ugovorne strane sastavljaju zapisnik koji sadrži podatke o stanju prostora u trenutku primopredaje.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Obračunska plaćanja kod obrtnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Obračunska plaćanja kod obrtnika

  Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika platnog prometa bez uporabe novca. Obavlja se kompenzacijom (prijebojem), cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira potraživanja i obveza. Poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Uvećanja plaće zbog dodataka - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Uvećanja plaće zbog dodataka

  Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu koji je utvrđen izvorom radnog prava (npr. posebnim propisom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom) koji primjenjuje taj poslodavac. Plaću poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu, a ista se može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Radnik ima pravo i na povećanu plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je određeno da se ne radi te za rad u otežanim uvjetima rada, u visini i na način određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%. Povećanja plaće izračunavaju se za sate rada ostvarene u navedenim pojedinim okolnostima tako da se svaki dodatak obračunava na ugovorenu odnosno osnovnu plaću, iskazuje u apsolutnom iznosu te se tako utvrđeni dodaci zbrajaju i dodaju na ugovorenu odnosno osnovnu plaću.

• Sandra Pezo: Status u osiguranju i porezni tretman isplata ročniku u razdoblju vojnog osposobljavanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Plaće i naknade plaća

  Sandra Pezo: Status u osiguranju i porezni tretman isplata ročniku u razdoblju vojnog osposobljavanja

  Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 73/13 – 136/25) utvrđeno je da ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću umnoška koeficijenta u visini od 90% vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara.

  Ako je ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju zaposlen te mu prava iz radnog odnosu miruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, tada ostvaruje pravo na naknadu u istoj visini plaće.

  Ovisno o tome je li ročnik u trenutku pozivanja na osposobljavanje nezaposlen, zaposlen ili samozaposlen ostvaruje pravo na plaću ili naknadu o čemu ovisi i postupanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH), poslodavaca i samostalnih osiguranika.

  Za ročnike koji su u trenutku pozivanja na osposobljavanje nezaposleni, sve administrativne i financijske obveze preuzima MORH. MORH prijavljuje nezaposlene ročnike na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa u trajanju od dva mjeseca. MORH za ročnika plaća obvezno zdravstveno osiguranje u okviru su osigurana prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti koje obuhvaćaju i mjere za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika te dijagnostičke postupke kod sumnje na profesionalnu bolest. Za cijelo razdoblje temeljnoga vojnog osposobljavanja MORH isplaćuje plaću zajedno s pripadajućim materijalnim pravima na koje imaju pravo temeljem radnog odnosa (božićnica, regres i sl.). O isplaćenim primicima po osnovi plaće i primicima uz plaću te obračunanim javnim davanjima MORH izvješćuje na Obrascu JOPPD. Pri obračunu plaće uzima se u obzir osnovni osobni odbitak, koji za 2026. godinu iznosi 600,00 eura.

  Za ročnike koji su u trenutku pozivanja na osposobljavanje zaposleni moguće su dvije situacije te obveze poslodavca i MORH-a:

  • poslodavac odjavljuje radnika/ročnika, a MORH prijavljuje ročnika - MORH obračunava i isplaćuje plaću po osnovi radnog odnosa,
  • poslodavac ne odjavljuje radnika/ročnika, a MORH ne prijavljuje ročnika - MORH isplaćuje naknadu u visini plaće te izvještava na Obrascu JOPPD-a. Isplata naknade je neoporeziva.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Novi Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Novi Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave

  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 48/26) stupio je na snagu 16.5.2026., osim pojedinih odredaba čija je odgoda bila predviđena za 1.9.2026. godine. Te odredbe odnose se na nove, više pragove za primjenu ZJN 2016, nova pravila jednostavne nabave, kao i obvezu digitalnog potpisivanja kvalificiranim elektroničkim potpisom ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma i njihova razmjena putem EOJN RH. Prijelaznim i završnim odredbama izmjena i dopuna Zakona predviđeno je i usklađenje triju pravilnika s njegovim odredbama u razdoblju od najduže tri mjeseca. Tako su doneseni novi Pravilnik o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave, te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave, koji su stupili na snagu 15.8.2026., a dana 3.9.2026. stupio je na snagu i novi Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave; za postupke javne nabave najvažniji provedbeni propis. Iako promjene novog Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave nisu opsežne, neke od njih ipak će značajno utjecati na provedbu postupaka pokrenutih nakon 3.9.2026. godine. 

Radno pravo

• Daniela Vukušić: Tri mjeseca nove regulative o strancima – što se u praksi promijenilo? - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Radno pravo

  Daniela Vukušić: Tri mjeseca nove regulative o strancima – što se u praksi promijenilo?

  Nastavno na izmjene i dopune Zakona o strancima iz 2025. godine (Nar. nov., br. 40/25), donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 43/26), koji je stupio na snagu 30.4.2026. godine. Nakon toga, dana 4.6.2026. na snagu su stupile i nove izmjene i dopune Zakona o strancima (Nar. nov., br. 55/26).

  Spomenuti propisi uvode značajne promjene u zapošljavanju državljana trećih zemalja. Tako je primjerice Pravilnikom uvedena obveza državljanima trećih zemalja iz viznog režima koji prvi put dolaze u RH, uz zahtjev za reguliranja prvog privremenog boravka (neovisno s koje osnove) priložiti Potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu, odnosno u svrhu produžetka privremenog boravka, ako u RH borave kraće od 3 godine, uz ostalu dokumentaciju za produžetak statusa moraju priložiti i dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu.

  Osim navedenog, za određene kategotrije stranaca uvodi se obveza polaganja ispita iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, poslodavcima je olakšana promjena poslodavca/zanimanja, izmijenjeni su uvjeti za ishođenje dozvole za boravak i rad temeljem mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te prijava radnika nadležnoj PU/PP po dolasku u RH.

Turizam

• Darko Marečić: Turističke agencije i organiziranje turističkih putovanja – odgovori na pitanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Turizam

  Darko Marečić: Turističke agencije i organiziranje turističkih putovanja – odgovori na pitanja

  Usluge turističke agencije mogu pružati trgovačko društvo ili obrtnik, kao i njihove organizacijske jedinice (podružnice ili izdvojeni pogoni), ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Usluge turističke agencije mogu pružati samo turističke agencije, osim malog broja usluga koje mogu pružati i drugi pružatelji usluga. U članku autor daje odgovore na mnoga pitanja koja se javljaju u praksi, od kojih izdvajamo: u kojem poslovnom prostoru i uz koje uvjete agencija može pružati usluge, koje uvjete mora ispunjavati voditelj poslova turističke agencije, koje su obveze turističke agencije, što je paket-aranžman, a što ugovor o putovanju u paket-aranžmanu, kada agencija može povećati ugovorenu cijenu paket-aranžmana, kada putnik može raskinuti ugovor ili odustati od paket-aranžmana, koja su putovanja izuzeta od primjene Zakona?

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Zaštita radnika privremeno ili trajno nesposobnih za rad - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2026

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Zaštita radnika privremeno ili trajno nesposobnih za rad

  Zaštita radnika u slučaju nesposobnosti za rad obuhvaća više međusobno povezanih instituta, među kojima su najvažniji:

  • obveza radnika da pravodobno obavijesti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad,
  • zabrana otkazivanja ugovora o radu tijekom privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću,
  • zabrana štetnog utjecaja ozljede na radu ili profesionalne bolesti na napredovanje i druga prava iz radnog odnosa,
  • pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove nakon prestanka privremene nesposobnosti,
  • pravo radnika sa smanjenom radnom sposobnošću na odgovarajuće zaposlenje, prilagodbu poslova i druge mjere,
  • pravo na posebnu zaštitu u slučaju otkaza nakon ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
  • pravo na najmanje dvostruki iznos otpremnine u zakonom propisanim slučajevima te
  • prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.

  Ističemo, potrebno je razlikovati privremenu nesposobnost za rad od smanjenja odnosno djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Riječ je o različitim pravnim i medicinskim institutima koje utvrđuju različita nadležna tijela.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Isporuke dobara i usluga brodarima
• Jadranka Knežević: Ispostavljanje računa za predujam u građevinskoj djelatnosti
• Ksenija Cipek: Oporezivanje kapitalnih dobitaka
• Nikolina Bičanić: Potvrda o plaćanju ne može zamijeniti račun
• Ljubica Đukanović: Pravo na naknadu plaće za vrijeme pratnje roditelja

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 10/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 10/26

TEB-ov Poslovni info br. 10/26

• Poslovni-info-br.10.2026
• Irena Slovinac: Račun iznajmljivača kao vjerodostojna isprava
• mr. sc. Ida Dojčić: Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona
• Dinko Lukač: Obavljanje obrta u RH od strane stranog državljanina
• Jadranka Knežević: KPD šifre kod prefakturiranja
• Domagoj Zaloker: Porezno priznavanje rashoda od vrijednosnog usklađenja zaliha
• Ksenija Cipek: Kada i kako zatražiti obvezujuće mišljenje PU?
• Nikola Babić: Obvezni sadržaj putnog naloga
• Nikolina Bičanić: Knjige ulaznih i izlaznih računa obvezne poslovne knjige
• Mladenka Karačić: Prihodi dječjeg vrtića čiji je osnivač JLS
• Ljubica Đukanović: Sporazum o danima godišnjeg odmora
• Vedran Jelinović: Pregled novih pragova u javnoj nabavi od 1.9.2026.