Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Zvonko Koprivčić: Novi popis stanovništva mijenja sliku stanja gospodarstva

Aktualno

• Branka Augustinović, Lucija Sušić: Prilagodba gospodarstvenika prilikom uvođenja eura u Republici Hrvatskoj - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Aktualno

  Branka Augustinović, Lucija Sušić: Prilagodba gospodarstvenika prilikom uvođenja eura u Republici Hrvatskoj

  Prijedlogom Zakona o uvođenju eura, koji je bio na javnoj raspravi, uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisuju se pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti kao i obveza dvojnog iskazivanja cijena, te se utvrđuje trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro. Pod uvjetom da se ispune svi zadani kriteriji za ulazak u eurozonu, ciljani datum uvođenja eura je 1. siječnja 2023.

  Kako bi se prilagodbe gospodarstva mogle provesti na vrijeme, a sve informacije bile na raspolaganju na jednostavan, Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača izradio je dokument Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

  Obveza dvojnog iskazivanja, najvažnija mjera zaštite potrošača, započinje prvi ponedjeljak u rujnu 2022. te završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura (započinje 5.9.2022. i traje zaključno do 31.12.2023.), a provodit će se u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH, Zakonom o zaštiti potrošača te Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga.

  Tijekom razdoblja obveze dvojnog iskazivanja ukupan iznos na računu koji potrošač treba platiti mora biti iskazan u obje valute, budući da se iznimke ne odnose na obvezu dvojnog iskazivanja ukupnog iznosa na računima. Također, na računu je potrebno iskazati i fiksni tečaj konverzije.

• Darko Marečić: Što donosi novi Zakon o zaštiti potrošača? - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Aktualno

  Darko Marečić: Što donosi novi Zakon o zaštiti potrošača?

  U Nar. nov., br. 19/22 objavljen je novi Zakon o zaštiti potrošača. Zakonom se propisuju nova pravila o isticanju cijena prilikom sezonskog sniženja, akcijske prodaje, rasprodaje i drugih načina obavljanja posebnih oblika prodaje roba i usluga; izmijenjene su odredbe kojima se propisuje na koje sve načine trgovac mora omogućiti potrošačima podnošenje pisanog prigovor; propisuje obvezni sadržaj pisanog odgovora na prigovor potrošača; kada se stavljanje robe dvojne kvalitete na tržište te objavljivanje recenzija i preporuka smatra zavaravajućom poslovnom praksom; koje su obveze trgovca, a koje potrošača u slučaju jednostranog raskida ugovora sklopljenog na daljinu; minimalni sadržaj predstavke potrošača i dužnost trgovca da se na zahtjev nadležnog inspektora izjasni o osnovanosti navoda u predstavci; i dr.

Financije i računovodstvo

• Dragutin Kovačić: Sastavljanje i dostavljanje GFI-a za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Financije i računovodstvo

  Dragutin Kovačić: Sastavljanje i dostavljanje GFI-a za 2021. godinu

  Poduzetnici su dužni sastaviti godišnje financijske izvještaje za 2021. godinu i predati Fini za potrebe javne objave, te statističke i druge potrebe. Izmjenama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja izmijenjen je sadržaj određenih izvještaja što je rezultiralo izmjenom obrasca GFI-POD koji je objavljen na Fininoj web stranici. U članku se pojašnjava i način predaje i potpisivanja financijskih izvještaja i druge dokumentacije, rokovi predaje, te mogućnosti korištenja dokumentacije i podataka iz Registra GFI-a.

• mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Mladen Štahan: Podjela dobiti i pokriće gubitka za 2021. godinu

  Ostvarena dobit ili gubitak mora se iskazati u godišnjim financijskim izvještajima razdoblja na koje se odnose, pa se dobit iz 2021. može podijeliti a gubitak nadoknaditi tek u 2022. godini. 

  Dobit se raspoređuje na propisani način, koji se razlikuje za d.d, d.o.o. i j.d.o.o.

  U slučaju gubitka, prvo se pokriva gubitak. Ako poduzetnik nema gubitak, dobit se najprije mora iskoristiti za ZTD-om i ZOR-om propisane namjene, nakon čega je moguća isplata vlasničke naknade, nagrada iz dobiti i dr. Prije toga može se isplatiti predujam dobiti, a dobit se može isplatiti i iz stare zadržane dobiti i slobodnih pričuva. Pri tom treba povesti računa o mogućem različitom poreznom tretmanu takvih isplata.

  O podjeli dobiti i pokriću gubitka odlučuju članovi trgovačkog društva na skupštini dioničara ili ulagača, a prije toga treba donijeti odluku o utvrđivanju GFI-a.

  Ostvarena dobit članovima se može isplatiti u novcu, u stvarima ili u vlastitim (trezorskim) udjelima, a može se koristiti i kao dokapitalizacija. Vlasnička naknada u novcu se obvezno isplaćuje na žiro račun ili tekući račun. Isplate privatnih troškova vlasnika ne mogu se prikazivati kao isplate zadržane dobiti odnosno predujma dobiti, pa ih je najbolje izbjegavati, ili prikazati kao obvezu vlasnika prema d.o.o-u.

  O svim ovim i drugim pitanjima vezanim uz podjelu dobiti i pokriće gubitka u d.o.o.-u, j.d.o.o.-u i d.d.-u pročitajte u članku u kojem uz objašnjenja i upute dani primjeri knjiženja i primjeri odluka ovlaštenih tijela.

• Branka Viduka, Ivana Kalčiček: Predaja GFI-a za statističke i druge potrebe - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Financije i računovodstvo

  Branka Viduka, Ivana Kalčiček: Predaja GFI-a za statističke i druge potrebe

  Svi obveznici poreza na dobit obvezni su i za 2021. dostaviti Fini GFI za statističke i druge potrebe. Uz bilancu i račun dobiti i gubitka obvezno se popunjava i obrazac dodatnih podataka koji je sastavni dio svakoga godišnjeg financijskog izvještaja, ovisno o vrsti obveznika tj. poduzetnicima iz realnog ili financijskog sektora.  Sadržaj dodatnih podataka nepromijenjen je u odnosu na 2020. godinu, s time da je došlo do pomaka AOP oznaka zbog promjena u obrascima Bilance i Računa dobiti i gubitka za poduzetnike.

• Irena Slovinac: Računovodstveni i porezni gubitak – razlike - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Računovodstveni i porezni gubitak – razlike

  Računovodstveni gubitak utvrđuje se u računu dobiti i gubitka. Porezni gubitak utvrđuje se u obrascu PD,  kao posljedica povećanja i smanjenja računovodstvenog gubitka sukladno poreznim propisima, te  može biti veći ili manji od računovodstvenog gubitka. Razlike između računovodstvenog i poreznog gubitka te njihovo iskazivanje u RDG-u, poslovnim knjigama i u obrascu PD-u u članku se prikazuje se na nizu primjera.

• Domagoj Zaloker, Vedran Jelinović: Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker, Vedran Jelinović: Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca

  Računovodstveni postupak za priznavanje vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca u financijskim izvještajima poduzetnika određen je zahtjevima računovodstvenih standarda. Obveznici primjene HSFI-a prilikom priznavanja vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca primjenjuju zahtjeve HSFI-a 11 - Potraživanja, dok obveznici primjene MSFI-a primjenjuju zahtjeve MSFI-a 9 - Financijski instrumenti. Odluku o umanjenju ili trajnom otpisu potraživanja od kupaca svaki poduzetnik donosi samostalno u skladu sa svojom procjenom o izglednosti naplate svakog predmetnog potraživanja koja bi se trebala temeljiti na određenim objektivnim dokazima. Na kraju svake poslovne godine, poduzetnik je dužan procijeniti postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti potraživanja. Ako postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja koji nastaje nakon njihovog početnog priznavanja, temeljem jednog ili više poslovnih događaja, vrijednost potraživanja se umanjuje i nastaju gubici od umanjenja koji se priznaju u računu dobiti i gubitka. Potraživanja od kupaca za koje je potvrđeno postojanje objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti umanjuju (ispravljaju) se na teret rashoda razdoblja. Ako dolazi do naknadnog umanjenja potraživanja koje je prethodno bilo priznato kao prihod, izvorno priznati prihod se ne ispravlja, nego se za iznos umanjenja priznaje rashod. U tom slučaju, iznos priznat kao rashod se mjeri kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti potraživanja i procijenjenih priljeva novčanih tijekova od naplate tog potraživanja, a knjigovodstvena vrijednost potraživanja se ispravlja direktno ili upotrebom odvojenog konta ispravka vrijednosti. Bez obzira što se iznos umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca smatra rashodom koji je poduzetnik dužan priznati u svom računu dobiti i gubitka, to ne znači da je predmetni rashod ujedno i porezno priznati rashod odnosno rashod koji će biti uključen u osnovicu za obračun poreza na dobit i na taj način utjecati na smanjenje porezne obveze. Kako bi se rashodi od vrijednosnog usklađenja ili otpisa potraživanja smatrali i porezno priznatim rashodima poduzetnici su dužni voditi računa i o odredbama Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit u vezi poreznog priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca. Porezni tretman priznavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca za poduzetnike obveznike poreza na dobit određen je odredbama čl. 9. Zakona o porezu na dobit  i čl. 33. Pravilnika o porezu na dobit. U članku dajemo i poseban osvrt na postupanja kod stečajnog i skraćenog stečajnog postupka.

Porezi i doprinosi

• Marica Houška: Postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Porezi i doprinosi

  Marica Houška: Postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva

  Od 1. siječnja 2020. poreznim obveznicima je u skladu s čl. 12.b st. 1. Općeg poreznog zakona omogućeno da dobrovoljno prijave primitak iz inozemstva iz proteklih poreznih razdoblja (do trenutka dobrovoljne prijave primitka iz inozemstva) i da im se ne obračunavaju kamate na poreze i doprinose iz proteklih razdoblja, neovisno o činjenici da se radi o dohotku kojeg je trebalo prijaviti u proteklim poreznim razdobljima. U članku je na primjerima pojašnjen postupak primjena ovih posebnih odredbi.

• mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID

  U sustav oporezivanja dobiti u RH uvedeno je pravilo o kontroliranim inozemnim društvima, kao jedna od mjera protiv premještanja dobiti. Uvođenje pravila o kontroliranim društvima u porezni sustav RH, kao jedne od mjera BEPS-a, rezultat je usklađivanja Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 138/20) s pravnom stečevinom EU-a u dijelu oporezivanja dobiti povezanih trgovačkih društava. Prema čl. 39.c Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 1/21)  podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na Izvješću o dobiti kontroliranog inozemnog društva - Obrazac PD-KID. Obrazac PD-KID propisan je Pravilnikom o porezu na dobit. Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru (glasačkim pravima), kapitalu ili dobiti subjekta, te podaci o osnivanju stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju se na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje, koji je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznoga zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 144/21). U članku se detaljno pojašnjava primjena pravila o kontroliranim inozemnim društvima i dostavljanje podataka na Obrascu PD-KID.

• Jasminka Rakijašić: Isplata dobiti fizičkim osobama u 2022. godini - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Porezi i doprinosi

  Jasminka Rakijašić: Isplata dobiti fizičkim osobama u 2022. godini

  U članku se obrađuje porezni tretman dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju fizičkim osobama u 2022. godini. Osim isplata tuzemnim poreznim obveznicima, pojašnjavaju se i postupanja u slučaju isplate nerezidentima, posebno s aspekta primjene međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

• Danijela Šrepfler: Učinkovito i pravedno oporezivanje trgovačkih društava - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Porezi i doprinosi

  Danijela Šrepfler: Učinkovito i pravedno oporezivanje trgovačkih društava

  Inicijativa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i skupine G20 postigla je 2015. godine dogovor o nužnosti sveobuhvatnog paketa mjera u sklopu projekta (akcijskog plana) za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (eng. Base Erosion and Profit Shifting – BEPS). Akcijski plan BEPS sadrži 15 mjera (preporuka) koje bi trebale smanjiti i suzbiti agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i poreznu evaziju na globalnoj razini, posebice u slučaju velikih multinacionalnih trgovačkih društava. Preporuke dane u izvješćima BEPS-a kreću se od minimalnih standarda do smjernica, kao i uspostavljanja instrumenata za izmjenu odredbi poreznih ugovora koje se odnose na prakse BEPS-a. Ovaj članak opisuje sadržaj donesenih mjera i ukazuje na prakse koje su njima zabranjene na razni EU-a te njihovu implementaciju u hrvatsko zakonodavstvo implementiranjem u odredbe Zakona o porezu na dobit.

• Nataša Borota, Mirko Brković: Posebni postupak oporezivanja usluga obavljenih osobama koje nisu porezni obveznici i prodaje dobara na daljinu - sustav OSS (One stop shop) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Porezi i doprinosi

  Nataša Borota, Mirko Brković: Posebni postupak oporezivanja usluga obavljenih osobama koje nisu porezni obveznici i prodaje dobara na daljinu - sustav OSS (One stop shop)

  Od 1. srpnja 2021. počele su se primjenjivati izmjene i dopune Direktive 2006/112/EZ  kojima su propisana nova pravila o PDV-u, a koja se primjenjuju na prekogranične aktivnosti e-trgovine između poduzeća i potrošača (B2C). Ukinut je postojeći prag za prodaju robe na daljinu unutar EU-a i zamijenjen novim pragom na razini EU-a od 10.000 eura. U slučajevima kada je vrijednost isporuka telekomunikacijskih, usluga radio i TV emitiranja i elektronički isporučenih usluga te prodaje dobara na daljinu niža od utvrđenog praga, do nastanka obveze PDV-a dolazi u državi članici u kojoj porezni obveznik koji isporučuje takve usluge ima poslovni nastan ili u državi članici u kojoj se ta dobra nalaze u trenutku kada započne njihova otprema ili prijevoz. U članku je pojašnjen postupak registracije u OSS sustav, vođenje evidencija, podnošenje PDV prijava i plaćanje PDV-a obračunatog u OSS postupku.

Proračunsko računovodstvo

• Katarina Nesterović: Tromjesečni financijski izvještaji i nova aplikacija Ministarstva financija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Proračunsko računovodstvo

  Katarina Nesterović: Tromjesečni financijski izvještaji i nova aplikacija Ministarstva financija

  Obveznici vođenja proračunskog računovodstva prve kvartalne izvještaje za 2022. godinu sastavljat će i predavati tijekom travnja. U članku je dan kratak pregled obveznika sastavljanja, rokovi predaje i novosti u svezi podnošenja financijskih izvještaja.

  Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna do sada su financijske izvještaje predavali Fini, a počevši s izvještajima za prvo tromjesečje 2022. godine, financijski izvještaji predavat će se putem web aplikacije Ministarstva financija. Financijski izvještaji predavat će se na propisanim (dosadašnjim) obrascima financijskih izvještaja, u MS Excel formatu, koji će se učitavati direktno u aplikaciju.

  Poveznica za prijavu u aplikaciju bit će objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija.

  Također, poslove vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika također putem nove aplikacije preuzima Ministarstvo financija. To znači da se obrasci RKP, PRKP i B-RKP više ne dostavljaju Fini nego se upisi, promjene i brisanje podataka iz Registra izvršaju direktno kroz novu aplikaciju.

• Loranda Novosel: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S-a za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Proračunsko računovodstvo

  Loranda Novosel: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S-a za 2021. godinu

  Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu, kao što propisuje čl. 163. novog Zakona o proračunu, donosi se na temelju Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13, 102/17, 1/20 i 147/20), što znači da je taj izvještaj ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju.

  Izvršenje proračuna ukazuje na ostvarenje iznosa predviđenih planom i u realnosti razlikuje se od plana proračuna, a njihovo ostvarenje uspoređuje se s planom kao i izvršenjem usporednog prethodnog razdoblja, te se zajedno s drugim podacima propisanog sadržaja i roka podnosi predstavničkom tijelu, i to nakon završetka polugodišta i fiskalne godine.

  U ovome tekstu daje se podsjetnik na izradu i dostavu izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2021. godinu, te osvrt na neka pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, koji je sastavni dio Izjave o fiskalnoj odgovomosti, a koja su vezana uz ovaj izvještaj.

• Nikolina Bičanić: Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika

  S 1. siječnja 2022. godine stupio je na snagu novi Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 144/21), koji u čl. 86. propisuje obvezu izrade i usvajanja godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika. Prijelaznim i završnim odredbama toga Zakona nije propisano izuzeće za primjenu ovoga članka Zakona, koja bi se eventualno odnosila na izvještaj o izvršenju za 2021. godinu, što znači da je od 1. siječnja, sukladno tome Zakonu, izrada i usvajanje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika obveza svakog proračunskog korisnika.

  Donošenje i usvajanje godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana i do sada je bila obveza za proračunske korisnike budući da se, pitanjima: pod red. br. 62. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti  provjeravalo i odgovaralo je li izrađen Izvještaj o izvršenju financijskog plana i je li dostavljen upravljačkom tijelu, te pitanjem pod red. br. 20. Upitnika jesu li sredstva utrošena u skladu s proračunom, odnosno financijskim planom, pri čemu je kao referenca na to pitanje navedena „usporedba izvršenja i financijskog plana iz koje se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih financijskim planom“.

  Očekuje se posebna uputa Ministarstva financija u vezi donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2021. (te polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2022. godine). U ovoj obavijesti ukazano je na navedenu problematiku i dane su smjernice za postupanje, do objave službenih uputa.

Neprofitne organizacije

• Vesna Lendić Kasalo: Djelovanje i financiranje neprofitnih organizacija – odgovori na česta pitanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Neprofitne organizacije

  Vesna Lendić Kasalo: Djelovanje i financiranje neprofitnih organizacija – odgovori na česta pitanja

  Zakonom o udrugama(Nar. nov., br. 74/14, 70/17 i 98/19) uređeno je osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici Hrvatskoj. Česta su pitanja koja Ured za udruge Vlade RH zaprima, a vezana su uz osnivanje i registraciju domaćih i stranih udruga, obavljanja gospodarske djelatnosti udruge, imovinu udruge, računovodstvo udruga i porezne i carinske propise koji se primjenjuju na udruge, nadzor nad radom udruga i u kojim okolnostima može doći do zabrane djelovanja udruge, druge obveze udruga ali i financiranje udruga iz javnih izvora. Na neka pitanja dani su odgovori u ovome tekstu, a o drugima će se pisati u nekim sljedećim brojevima FIP-a.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti

  U razdoblju privremene obustave obrtničke djelatnosti, obavljanje djelatnosti je u mirovanju.

  Autor u članku pojašnjava obveze obrta kod privremene obustave obavljanja obrtničke djelatnosti te na primjerima pojašnjava evidentiranje poslovnih promjena za vrijeme privremene obustave obavljanja obrtničke djelatnosti u poslovnim knjigama.

  Privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti, s obzirom na vrijeme trajanja, može biti u trajanju: do jedne godine, a iznimno dulje od jedne godine, u slučaju bolesti ili nastupa više sile (poplava, potres, veliki požar i sl.) odnosno do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust.

  Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak. Isto tako, za to vrijeme ima obvezu plaćanja i propisanih doprinosa, a ne plaća doprinose samo za vrijeme bolovanja od 43. dana nadalje te za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta.

• Dražen Opalić, Gordana Lončar: Djelatnost domaće radinosti/sporednih zanimanja – obveza plaćanja poreza i doprinosa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Poslovanje obrtnika

  Dražen Opalić, Gordana Lončar: Djelatnost domaće radinosti/sporednih zanimanja – obveza plaćanja poreza i doprinosa

  Fizičke osobe mogu, sukladno Zakonu o obrtu, obavljati gospodarsku djelatnost kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji/nadležni ured Grada Zagreba. Fizičke osobe podnose nadležnim uredima prijavu za izdavanje odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja koji o tome vode evidenciju. Upis svake promjene u evidenciju obavlja se rješenjem.

  Domaću radinost ili sporedno zanimanje ne može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.

  Jedan od uvjeta za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja je i da ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelaze iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća (iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju te djelatnosti u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju te djelatnosti). U 2022. moguće je obavljati domaću radinost/sporedno zanimanje ako ostvareni primici od tih djelatnosti fizičkoj osobi na godišnjoj razini ne prelaze ukupno 95.370,00 kn (9.537,00 kn x10).

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Plaća za nepuno radno vrijeme - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Plaća za nepuno radno vrijeme

  U radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca osobno obavljati preuzeti posao. Plaću radnika određuje poslodavac sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac, a iznos iste ovisit će o činjenici da li radnik radi u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) ili u nepunom radnom vremenu (svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena). Plaća kao pojam podrazumijeva osnovnu ili minimalnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad.

  S radnikom koji će raditi u nepunom radnom vremenu poslodavac treba sklopiti pisani ugovor o radu, a isti treba sadržavati i podatak o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna, podatak o osnovnoj plaći i razdobljima isplate plaće te i druge podatke propisane čl. 15. Zakona o radu. Za rad u nepunom radnom vremenu plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

  U članku autor potanje piše o utvrđivanju plaće radniku za rad u nepunom radnom vremenu, obračunu javnih davanja, korištenju osobnog odbitka te izvješćivanju na JOPPD obrascu.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Ugovaranje i trajanje probnog rada - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Ugovaranje i trajanje probnog rada

  Probni rad je institut radnog prava koji je uređen čl. 53. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19: u nastavku: ZR),  koji se može, a i ne mora ugovoriti prilikom sklapanja ugovora o radu što ovisi o volji poslodavca i radnika kao ugovornih strana.

  Svrha probnog rada je da poslodavac provjeri stručne i druge sposobnosti radnika kako bi utvrdio odgovara li radnik zahtjevima radnog mjesta, a s druge strane da se radnik upoznao s uvjetima rada na konkretnom radnom mjestu i ocijenio svoju sposobnost za obavljanje ugovorenih poslova.

  Probni rad je sastavni dio pisanog ugovora o radu odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, a ukoliko ne postoji niti pisani ugovor niti je izdana potvrda o sklopljenom ugovoru, ali postoji usmeni sporazum stranaka o tome da će radnik raditi za poslodavca, te ukoliko su stranke ugovorile i probni rad takva ugovorna odredba obvezuje, budući da forma za ugovaranje probnog rada nije propisana, usmena forma ne čini ga ništetnim.

  Probni rad je moguće i dopušteno ugovoriti prilikom sklapanja prvog ugovora o radu, kod sklapanja sljedećeg ugovora o radu, ako se on odnosi na isti posao odnosno isto radno mjesto, tada ugovaranje probnog rada ne bi bilo dopušteno.

  Rok za probni rad određen je čl. 53. st. 2. ZR-a i on ne smije trajati duže od šest mjeseci. U slučaju ugovaranja dužeg probnog rada od ZR-om dopuštenog, s obzirom na prisilne odredbe ZR-a  o probnom radu i prirodi i svrsi probnog rada, takva odredba ne obvezuje i treba smatrati da je ugovoreno najduže trajanje probnog rada (šest mjeseci), ali ne duže od toga.

  Radnik koji ne zadovolji na probnom radu za poslodavca je to posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

  Kada poslodavac ocijeni da radnik nije zadovoljio na probnom radu, obvezan je odluku o otkazu donijeti u pisanom obliku, te u pisanom obliku obrazložiti otkaz i dostaviti osobi kojoj se ugovor o radu otkazuje.

  Otkazni rok kod probnog rada je najmanje sedam dana a može se ugovoriti i duži ali ne kraći. Opširnije o ugovaranju i trajanju probnog rada pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Mirovinsko osiguranje

• Vesna Dejanović: Novi Pravilnik o kontroli podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Mirovinsko osiguranje

  Vesna Dejanović: Novi Pravilnik o kontroli podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja

  Od 1. siječnja 2022. na snazi je novi Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja (Nar. nov., br. 139/21), što je i tema ovoga  članka.

  Kako bi se korisnicima osigurao točan izračun vrijednosnih bodova (za izračun mirovine), HZMO kontrolira podatke za ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju i novim Pravilnikom. Ističemo da se Pravilnik ne odnosi na kontrolu: za samostalne obveznike doprinosa, drugog dohotka, razlike doprinosa za članove uprave te druge samostalne djelatnosti.

  Od novina koje su propisane Pravilnikom ističemo da su za cijelo razdoblje kontrole propisane samo dvije vrste rekapitulacija, propisana je jedna nova tiskanica Popisa radnika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem te se uvodi kontrola podataka, dostava dokumentacije i izrada zapisnike elektroničkim putem.

Ovršno pravo

• Goran Gamilec: Primjena zadužnice kao osnove za plaćanje u praksi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Ovršno pravo

  Goran Gamilec: Primjena zadužnice kao osnove za plaćanje u praksi

  Zadužnica je kvalitetna, jednostavna i stoga vrlo poželjna isprava u portfelju svakog vjerovnika, te se preporuča njeno korištenje kao kvalitetnog i relativno sigurnog instrumenta osiguranja plaćanja u turbulentnim i poslovno izazovnim vremenima. Ovim člankom ukazuje se na svojstva i učinke zadužnice i bjanko zadužnice u praksi, kao instrumenta osiguranja plaćanja koji vjerovniku omogućava jednostavan i brz postupak aktiviranja ove isprave kao osnove za plaćanje, temeljem koje se u postupku prisilne naplate ostvaruje naplata tražbine od dužnika.

Trgovačko pravo

• Nevenka Marković: Prestanak društva kapitala odlukom članova društva (likvidacija) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 3/2022

  Trgovačko pravo

  Nevenka Marković: Prestanak društva kapitala odlukom članova društva (likvidacija)

  U ovome članku obrađuje se jedan od razloga za prestanak društva, a to je odluka članova društva o prestanku društva, na temelju koje se u društvu provodi likvidacija i u konačnici društvo briše iz sudskog registra. Kako društvo ne može prestati odjednom, do brisanja društva iz sudskog registra potrebno je riješiti međusobne odnose članova društva te odnose društva prema njegovim vjerovnicima. Uz prikaz faza likvidacije od donošenje odluke o prestanku društva do okončanja likvidacije brisanjem društva iz sudskog registra, autorica u ovome članku pojašnjava kakav je položaj vjerovnika društva kapitala u slučaju da članovi društva odluče likvidirati društvo, koja je uloga registarskog suda u tom slučaju te kako se likvidacija može obustaviti.

Pitajte TEB

• Jasminka Rakijašić: Obveza doprinosa za neradne dane
• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Nepuno radno vrijeme i minimalna bruto/neto plaća
• Irena Slovinac: Prodaja zemljišta
• Ljubica Đukanović: Zastara potraživanja prava na novčane naknade prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju
• Nikolina Bičanić: Iskazivanje financijskog leasinga (i robnog zajma) kod korisnika državnog proračuna

TEB-ov Poslovni info br. 3/21